KAKO OSIGURATI JAVNI INTERES U JAVNOM INFORMISANJU?
Mapa puta za jedinice lokalne samouprave
Mapa puta

Ocenjivanje realizovanih projekata i analiza proizvedenog sadržaja

Ocenjivanje realizovanih projekata i proizvedenog sadržaja je poslednja faza u konkursnom ciklusu.

Cilj je da se utvrdi u kojoj meri su sprovedeni projekti bili relevantni, efikasni i efektivni, koji su uticaj postigli kao i u kojoj meri su ostvarili neophodnu održivost. Posebna pažnja se poklanja procesu sprovođenja projekta, postignutim rezultatima kao i kontekstu u kom je projekat bio realizovan. S obzirom na to da je cilj osigurati što objektivniji prikaz nalaza, bilo bi neophodno angažovati nezavisne eksperte tj. eksterne evaluatore. Za njihov odabir je moguće koristiti iste kriterijume kao i one koji su predloženi kod formiranja stručne i nezavisne komisije za ocenu medijskih projekata (vidi korak 4).

Ocenjivanje realizovanih projekata i analiza proizvedenog sadržaja treba da odgovori na sledeće kriterijume i pitanja:

  • Relevantnost: U kojoj meri su postignuti rezultati projekata i proizvedeni sadržaj u skladu sa ciljevima i projekta i poziva? U kojoj meri su ciljevi projekta i proizvedeni sadržaj još uvek važni za lokalnu zajednicu kao i za samu organizaciju, ciljne grupe i krajnje korisnike? U kojoj meri su ciljevi projekta i proizvedeni sadržaj komplementarni sa postojećim relevantnim politikama, strategijama i planovima?;
  • Efektivnost: U kojoj meri su projekat i proizvedeni sadržaj postigli očekivane rezultate? Koji su interni i eksterni faktori uticali na projekat i proizvedeni sadržaj? Koje su bile jake i slabe strane planiranja, upravljanja, monitoringa? U kojoj meri su sve zainteresovane strane sarađivale? Da li je projekat doprineo jačanju kapaciteta svih aktera?;
  • Efikasnost: Da li je projekat implementiran na najefikasniji način (vreme, ljudi, finansije, oprema i drugi korišćeni resursi)? Koji su se problemi pojavljivali i zašto? Da li su svi planirani rezultati i ciljevi ostvareni u skladu sa vremenskim planom i predviđenim budžetom?;
  • Uticaj: Koliko je ljudi imalo koristi od projekta i proizvedenog sadržaja, ko su i šta se to promenilo u njihovom životu? Koje institucije su imale koristi od projekta i proizvedenog sadržaja i kako, šta se promenilo u radu tih institucija kao i sektoru uopšte?;
  • Održivost: Da li je i kako osigurano da rezultati projekta i proizvedeni sadržaj budu dostupni i nakon što se projekat završio? U kojoj meri je projekat uspeo da obezbedi finansijsku i institucionalnu održivost? Da li je uticao na promene zakonodavnog okvira ili javnih politika?

Da bi se obezbedili odgovori na gore postavljena pitanja, neophodno je proces ocenjivanja organizovati u nekoliko faza tokom kojih bi se primenile različite metode prikupljanja i analize podataka:

  • Pripremna faza: sastanak tima za ocenjivanje, definisanje metodologije ocenjivanja i uloge svakog člana/ice tima; obezbeđivanje neophodne projektne dokumentacije.
  • Desk faza: analiza projektne dokumentacije: projektnog predloga, budžeta, izveštaja, proizvedenog sadržaja i sl.; rekonstrukcija logike projekta, planiranih i postignutih rezultata i ciljeva, ciljnih grupa i sl.; identifikovanje informacija koje je neophodno dobiti tokom terenske faze (upitnici, sagovornici, intervjui/fokus grupe, raspored i sl.); priprema plana evaluacije koji će u sebi sadržati metode i alate prikupljanja podataka, detaljan vremenski plan svih faza i aktivnosti, kontrola kvaliteta i sl.
  • Terenska faza: dubinski intervjui/fokus grupe sa projektnim timovima i ključnim zainteresovanim stranama; sumiranje preliminarnih nalaza i zajednički sastanak tima za ocenjivanje kako bi se razmenile sve prikupljene informacije.
  • Obrada podataka: analiza prikupljenih podataka, definisanje nalaza (iz ugla postavljenih kriterijuma i pitanja); priprema izveštaja.

Ocenjivanje realizovanih projekata i proizvedenog sadržaja mora da bude bazirano na sledećim principima:

  • Dobro razumevanje socio-političkog konteksta u kom se projekat realizovao;
  • Najviši mogući nivo integriteta koji će biti osiguran transparentnom metodologijom i odsustvom bilo kakvog konflikta interesa tima za ocenjivanje;
  • Primenom međunarodnih evaluatorskih standarda i praksi uz akcenat na OECD DAC metodologiju – Prilog 11;
  • Participativni pristup koji će omogućiti konsultacije sa svim stranama u projektu i njihovo aktivno uključivanje u sve faze ocenjivanja;
  • Fokus na korisnost nalaza za sve strane u projektu.